Zašto i koje biljke prskati po lišću

Suhi listovi, žutilo i smeđi vrhovi listova mogu biti znakovi da se biljka nalazi u prostoru s premalom vlažnošću zraka. Prskanje unutarnjih biljaka dugo se smatralo klasičnom metodom za povećanje vlažnosti zraka oko biljaka. Međutim, najnovija istraživanja pokazuju da ova tehnika ima zanemarive pozitivne učinke na biljke. Razmotrit ćemo kako prskanje utječe na unutarnje biljke kako biste bolje razumjeli kako se brinuti za svoje zelene prijatelje.

Prskanje biljaka i vlažnost zraka

Prskanje biljaka je postupak kojim se ravnomjerno nanose male kapljice vode na listove i stabljike biljaka. Često se prskanje koristi za povećanje vlažnosti zraka oko unutarnjih biljaka. Većina unutarnjih biljaka potječe iz tropskih prašuma, gdje je vlažnost zraka visoka, obično između 80 i 100%. U našim domovima, vlažnost zraka obično varira između 30 i 50%, pa neke biljke koje se nisu mogle prilagoditi nižoj vlažnosti zraka ponekad trebaju našu pomoć.

Kako biljke reguliraju vlagu?

Prije svega, važno je razumjeti kako voda i hranjive tvari kruže u biljci i kako biljke reguliraju vodu u odnosu na vlažnost zraka u okolini. Biljke crpe vodu i hranjive tvari iz tla, a zatim ih pomoću otvaranja i zatvaranja lisnih resica premještaju po biljci. Otvore i zatvaranje lisnih resica ovise o razlici u vlažnosti između listova biljke i zraka u prostoru. U slučaju vrlo niske vlažnosti zraka, biljka pokušava izjednačiti razliku otvaranjem lisnih resica, ali pri tome počinje gubiti ogromne količine vode, što može uzrokovati sušenje vrhova i rubova lišća. Biljka prepoznaje povećane gubitke i kao odgovor djelomično zatvara lisne resice, ali za to troši ogromnu količinu energije, što joj uzrokuje dodatni stres.

Zatvorena (lijevo) i otvorena (desno) listna resica. Izvor: Nature Plants

Zašto (ne) prskati?

Prskanje oko listova podiže vlažnost zraka, ali je taj učinak kratkotrajan jer vodene kapi ispare u roku od petnaest minuta. Kao rezultat toga, vlažnost oko listova stalno oscilira, a konstantno mijenjanje vlažnosti i prilagodba promjenama uzrokuje stres biljci. Biljci je stoga lakše ako je vlažnost zraka konstantna, čak i ako je malo niža.

Osim toga, zadržavanje vode na listovima može privući razne bolesti, a stalno vlažno okruženje također omogućava razvoj plijesni i razmnožavanje mušica, što naravno ne želimo.

Šteta na lišću kao rezultat neprikladnog prskanja. Izvor: Garden-answers

Je li uopće preporučljivo prskati?

Unatoč dokazanom (ne)učinku na vlažnost zraka oko biljke, prskanje i dalje može imati pozitivan učinak na neke vrste biljaka. To su, na primjer, epifitske biljke, među koje spadaju orhideje, zračne biljke i neki paprati. Budući da takve vrste biljaka dobivaju vlagu iz zraka, korisno je svakog jutra ih poprskati. Neka to bude između sedam i devet sati ujutro jer je tada sposobnost apsorpcije najveća. Ako svakodnevno prskanje nije moguće, možeš si pomoći i ovlaživačem zraka, koji omogućuje postavljanje vremena prskanja. Najbolje je da prskanje traje 10 do 15 minuta.

Prskanje orhideja. Izvor: thecultivationbykat

Prskanje zračnih biljaka. Izvor: balconygardenweb

Kojim biljkama prskanje šteti?

Većini biljaka povremeno prskanje neće naškoditi, no postoje i biljke koje baš i ne podnose prskanje. Na prvom mjestu su sve biljke koje imaju dlakave listove (kao što su afričke ljubičice), jer njihove dlačice zadržavaju vlagu, što može dovesti do sive plijesni i truleži. Također, nikako ne prskaj kaktuse i sukulente, jer bi inače došlo do truljenja.

Oštećenja nastala prskanjem (hladnom vodom) na listovima afričke ljubičice. Izvor: thehouseplantguru

Truljenje također može nastati prskanjem novih, uvijenih listova. Do truljenja dolazi zbog zadržavanja vode unutar neotvorenog lista, budući da iz njega teže isparava. Beskorisno je i prskanje biljaka koje ne zahtijevaju puno vlage. Među takvim sobnim biljkama su zmajevke, fikusi, drva života, potosi, Nolina (slonove noge), biljke s voskastim listovima, kaktusi i sukulenti. Najvažnije je prskati kada je zračna vlaga u prostoru s biljkama niska (ispod 40% relativne vlažnosti zraka). Ako točno ne znaš kolika je zračna vlaga u prostoru s biljkama, možeš si pomoći sa mjeračem vlage, kojega možeš pronaći i kod nas.

Kako pravilno prskati biljke?

Ako se odlučiš prskati biljke, važno je to činiti ispravno. Evo nekoliko korisnih informacija:

• Najbolje je prskati ujutro između 7 i 9 sati jer je tada apsorpcija najveća, a listovi tijekom dana imaju vremena da se osuše.
• Prilikom prskanja fokusiraj se na zrak oko biljke, ne direktno na listove. Izravne vodene kapi na listovima mogu privući bolesti i izazvati truljenje.
• Koristi mlaku vodu i raspršivač koji vodu raspršuje u vrlo fine kapi. Takve prskalice možeš pronaći i kod nas klikom na donju poveznicu.

• Za ravnomjernu vlažnost važno je prskati s gornje i donje strane listova.

Primjer nepravilnog prskanja biljke. Izvor: treehugger

Ispravno prskanje. Izvor: houseplantauthority

• Nakon prskanja (ili tuširanja) važno je da biljke ne postavljaš na hladno mjesto ili na mjesto gdje će biti izložene hladnom propuhu.

Alternativni načini za povećanje zračne vlage

Normalna zračna vlaga u domu (između 30 i 50% relativne vlažnosti zraka) potpuno je prikladna za većinu sobnih biljaka. Međutim, često najizvanrednije biljke (kao što su kala, maranta, paprat, flamingo cvijet i fitonije) također su najzahtjevnije kad je riječ o zračnoj vlazi. U takvim slučajevima umjesto prskanja možeš se poslužiti različitim metodama:

• Lokacija: Biljke koje zahtijevaju visoku vlažnost postavi na mjesto udaljeno od propuha, prozora, vrata, radijatora i klime. Najprikladnija su mjesta koja prirodno imaju nešto višu zračnu vlagu, kao što su kupaonice i kuhinje.
• “Grupiranje” biljaka: Postavljanje biljaka zajedno omogućuje povećanje zračne vlage, jer biljke tijekom transpiracije ispuštaju vlagu koja koristi biljkama u blizini. Važno je održavati dovoljno međusobnog razmaka kako bi se omogućila dobra cirkulacija zraka. Time će se smanjiti i mogućnost prijenosa bolesti i štetnika, za razliku od slučaja kada se biljke dodiruju.

Grupiranje biljaka s ciljem povećanja zračne vlage. Izvor: bloomscape

• Ovlaživač zraka: U odgovarajućem prostoru i s pravilnom upotrebom, ovlaživač zraka može značajno povećati vlažnost zraka. Neki ovlaživači zraka također omogućuju postavljanje željene vlažnosti, što je posebno korisno za osjetljive biljke koje ne podnose nagla promjene okoline. Najvažnije je postaviti ovlaživač na odgovarajuću udaljenost od biljaka kako bi izbjegao moguće probleme koji se mogu pojaviti kada raspršene kapljice padaju izravno na listove i zemlju biljke.
• Stakleni poklopci, vitrine i terariji: Omogućuju kontroliranije okruženje u kojem je lakše održavati konstantno višu vlažnost zraka. Korištenjem staklenog pokrova zadržat ćeš vlagu koju biljka izlučuje transpiracijom, a korištenjem vitrine ili terarija možeš koristiti i ovlaživač zraka. Pritom ne zaboravi osigurati odgovarajuću cirkulaciju zraka, što možeš postići postavljanjem manjih ventilatora unutar vitrine.
• Tuširanje biljaka: Tvoje biljke koje vole vlagu možeš razmaziti tako da ih svaki mjesec opereš mlakom vodom. Time ćeš ukloniti sve prašne čestice koje su se nakupile na listovima tijekom mjeseca, za što će ti biljka biti vrlo zahvalna jer će s čistim lišćem lakše provoditi fotosintezu.

Ako želiš pročitati više o povećanju zračne vlage u prostoru, možeš pogledati i naš blog o skrbi za biljke kada idete na odmor.

Pogledaj blog o skrbi za biljke prije odmora

Prskanje biljaka može biti opuštajući zadatak, ali njegova uloga u povećanju zračne vlage oko biljke često je upitna. Osim toga, problemi koje pripisujemo niskoj zračnoj vlagi mogu ukazivati na druge probleme. To mogu biti nagle promjene temperature, propuh ili neprikladno zalijevanje. Najbolje je koristiti alternativne načine za regulaciju zračne vlage, poput postavljanja biljaka na pravo mjesto, grupiranja biljaka, korištenja ovlaživača zraka ili stvaranja kontroliranog okoliša koji posebno koristi zahtjevnijim biljkama.

Neka raste! ????