8 razloga zašto na sobnim biljkama listovi požute

Žute listove na biljkama uzrokuju različiti faktori, kao što su previše zalijevanja, premalo zalijevanja, temperaturne razlike, pozicija s premalo ili s previše prirodne svjetlosti, manjak hranjivih tvari ili previše gnojenja, gljivične ili virusne bolesti ili nametnici. Često je i pojavljivanje žute boje na listovima normalan proces starenja, u kojem biljka stare listove odbaci i stvara nove listove.

1. Pretjerano zalijevanje

Ovo je jedan od najčešćih uzroka žutjenja listova. Prije svako zalijevanja uvijek provjeri vlažnost zemlje. Ako je gornja polovica još uvijek mokra, biljka ne treba dodatno zalijevanje. S održavanjem zemlje stalno vlažnom, korijeni ne dobiju dovoljno kisika, koji je naravno ključan za razvoj korijena, što s vremenom prouzroči gnjiljenje korijena.

Znakovi: Listovi počnu žutjeti i uvenu, stabla postaju na dodir mekana, pojavljaju se crni madeži na listovima i na stabljici.

Rješenje: Najbitnija stvar –  manje zalijevati i pobrinuti se da biljci ne stoji voda na dnu ukrasnog lonca. Većinu tropskih biljaka je najbolje zaliti tek kada je zemlja skoro u potpunosti suha, tada bijku obilno zalijemo. Bitno je da se biljka nalazi u loncu koji ima rupice za odticanje vode. Bijku možeš i prebaciti u malo prozračniji substrat (mješavinu zemlje, perlita i borovog malča) koja omogući da više kisika dođe u zemlju.

Savjet: Puno lakše spasimo premalo zalivenu bijlku, nego previše zalivenu. Zato je preporuka rađe pričekati da biljka obijesi listove i pokaže da je žedna, nego da ju previše zalijemo kada ona to ne treba. Nekoliko sati nakon zalijevanja će biti kao nova. Ako biljku previše zaliješ i dođe do propadanja korijena, je malo kompliciranije za riješiti problem (najbolje bi bilo porezati gnjile korijene i presaditi ju u suhu zemlju). Savjete o zalijevanju biljaka pronaći ćeš na našem blogu.

pogledajte blog o pravilnom zalijevanju

Prezalivena monstera

2. Premalo zalijevanja

Još jedan česti problem koji se događa preko ljeta ili ako nas duže vremena nema doma. Digni lonac s biljkom i ako je lakši nego obično, ako mu je zemlja presušena, je to znak da treba zalijevanje.

Znakovi:  Listovi požute, saviju se na unutra i obijese se.

Rješenje: Dobro zalij biljku, više im paše rijetko zalijevanje s većom količinom vode nego često zalijevanje s malo vode. Možeš ju i istuširati s vodom, na taj način ju sigurno dobro zaliješ i ispereš prašinu s listova te joj s tim omogućiš bolje provođenje fotosinteze.

Premalo zalivena Strelitzia

3. Temperaturni šok

Temperatura je još jedan faktor koji utječe na promjene u boji listova. Tropske biljke nikako ne vole propuh, niti pozicije koje se nalaze direktno iznad radijatora. Listovi zbog tog postanu blijedno žute boje ili skoro bijele. Ako je biljka duže vremena na hladnoći (ispod 10 stupnjeva)  i pojave se se žuti listovi i crne fleke, je to znak da je biljku temperatura oštetila.

Znakovi: Svi listovi na biljci požute, a u nekim primjerima odbace listove. U slučaju da biljku ošteti hladnoća, se na listovima pojave crne fleke.

Rješenje: Biljku postavi u prostor u kojem nema propuha i da nije jako blizu radijatora ili klime. Poreži najoštećenije listove i daj joj vrijeme da se aklimatizira. Za savjete kako pobrinuti za biljke preko zime, možeš pročitati blog o toj temi na našoj stranici.

Žute listove porežemo

4. Sunčeva svjetlost

Žuti listovi mogu biti i rezultat toga da biljka dobiva previše ili premalo sunčeve svjetlosti. Većini biljaka pašu svijetli ambijenti u kojem nema direktnog dodira sa suncem (svjetlost dolazi kroz prozor, listove drveća, odbija se od druge površine prije nego dođe do biljke).

Znakovi: Ako je biljka postavljena na pretamno mjesto, će joj se usporiti rast, a listovi na dnu će požutjeti. Ako je bijlka izložena prejakom suncu, listovi će požutjeti, a na njima će se pojaviti smeđe fleke, koje su posljedica opeklina.

Rješenje: Biljke ne postavljaj na direktno sunce. One koje vole manje svjetlosti svakako odmakni od popodnevnog sunca koje je najjače.

5. Manjak hranjivih tvari

Nikako nebi smio/la zaboraviti povremeno biljke pognojiti, manjak hranjivih tvari u substratu može prouzročiti žutjenje listova.

Znakovi: Listovi žute u uzorcima (npr. žile na listovima su zelene, oko njih je žuta boja), usporen je rast biljke.

Rješenje: Biljku pognoji u mjeri koja je označena na ambalaži. U periodu rasta pognoji biljke češće (možeš sa svakim zalijevanjem), biljku možeš posaditi i u svježu mješavinu zemlje pošto svježa zemlja sadrži više hranjivih tvari.

Žuti listovi – manjak hranjivih tvari

6. Pretjerano gnojenje

Iako se gnojenje biljaka preporuča, moraš paziti da s tim ne pretjeraš. Često se dogodi da su biljke previše pognojene, jer želimo da one rastu brže, ali bitno je da znaš da s pretjerivanjem stvoriš štetni okoliš za biljku i postoji mogućnost da joj spališ listove i korijene, što prouzroči žutjenje listova

Znaki: Listovi požute ili posmeđe, posuše se ili otpadnu.

Rjišenje: Prije nego kreneš gnojiti biljku, pročitaj što je količina koja se preporuča. Ako gnojiš prvi put, bolje je upotrijebiti malo manje gnojiva. Preko zime se količina gnojenja smanji pošto biljke sporije rastu (naravno ako rastu, pogotovo Monstere, nema ništa loše u povremenom gnojenju). Spaljene dijelove zbog gnojenja možeš izbjeći i ako koristiš organske tvari, koje nisu toliko snažne kao kemijske (predlažemo Biobizz).

7. Gljivične i virusne bolesti

Žuti listovi na biljkama su posljedica zaraze kao što su gljvične ili virusne bolesti. Znakovi i liječenje se razlikuju ovisno o tipu bolesti s kojim se suočavamo (npr. Anthuriumi su više skloni gljivičnim infekcijama, koji prouzroče smeđe i žute fleke na listovima).

Znakovi: Žuti listovi koji se zavijaju prema gore, smeđi listovi s žutim rubom koji se širi. Posebnu pozornost obraćajte, ako imate visoku vlagu i visoku temperaturu, to su idealni uvjeti za razvoj gljivica.

Rješenje: Za sprječavanje pravilno zalijevaj biljku (izbjegavaj previše vode, jer su to idealni uvjeti za razvoj gljivica i virusa). Isto tako, se gljivice mogu razviti od pretjeranog špricanja listova, zato za takve slučajeve uvijek savjetujemo rađe upotrijebljavanje ovlaživača zraka. Njegove kapljice so puno manje i ravnomjerno se rasporede po listovima. Za spasiti biljku koja je obolila od gljivičnih infekcija upotrijebi fungicide koji sadrže fosfor, bakar ili strobilurin.

Smeđe fleke za žutim rubom mogu značiti gljivično oboljenje

8. Nametnici

Oštećenja i simptomi koje biljke dobiju od nametnika, se razlikuju ovisno o vrsti nametnika iako su najčešći znak požutjeli listovi. Kada primjetiš problem, najprije probaj pronaći i identificirati nametnike. Pozorno pregledaj biljkama gornje i donje strane listova i stabljike. Većina nametnika je izrazito malena i zato je potrebno detaljno pregledavanje u kojem nam može pomoći lampica.

Znakovi: Promjena boje i teksture listova, listovi postanu točkasti ili požute.

Rješenje: Oporavak je ovisan o vrsti nametnika. Za liječenje možeš upotrijebiti organske ili kemijske insekticide, a što se tiče količine, predlažemo uvijek pogledati upute na ambalaži. Bitno je da redovito pregledavamo stanje biljaka, pošto jedino tako možeš primjetiti nametnike u ranoj fazi, dok još ne naprave preveliku štetu i jednostavnije ih je ukloniti.

Osim već napisanih razloga, nemoj zaboraviti da je biljka živa i da sa starenjem odbacuje stare listove, zbog čega listovi povremeno požute. Znači, ako je biljka zdrava i bez vidnih problema, ne moraš brinuti ako tu i tamo koji list odbaci, to je normalno pogotovo u fazama promjena, iz sezone rasta u sezonu mirovanja. Ovo se najčešće događa Alocasiama, koje jeseni i zimi obijese svoje listove, jedan po jedan odbace, a na proljeće ponovno stvori nove.

Neka raste!