Koliko svjetlosti trebaju biljke

Prirodna svjetlost je važna za sve unutarnje biljke jer im omogućuje provoditi fotosintezu, proces kojim proizvode energiju. Različite biljke zahtijevaju različite količine svjetlosti, stoga je važno da znate kakvu svjetlost imate i koju biljku treba smjestiti na to mjesto.

KAKO ZNATE KOJU VRSTU SVJETLOSTI IMATE?

Važno je da provjerite kakvu svjetlost imate prije nego što kupite biljke. Stanite na mjesto gdje biste smjestili biljku (najbolje je to učiniti usred dana kada je sunce najjače). Okrenite se prema prozoru i ispružite ruku ispred sebe. Ako osjetite toplinu na ruci, to mjesto ima jaku svjetlost. Ako vidite svjetlost na ruci, ali je ne osjetite, to mjesto ima srednje jaku svjetlost. Ako je vaša ruka potpuno u sjeni, to mjesto nema svjetlosti. Imajte na umu da je sunce jače ljeti nego zimi. Dakle, ako imate sobu s dijelovima gdje je svijetlo i tamno, možete postaviti bilo koju biljku na ta mjesta. Ako imate mračniji prostor, trebali biste odabrati biljke koje uspijevaju i sa manje svjetlosti. Ako nemate prozore u prostoru, tamo ne možete držati biljke, osim ako za nadomjestak prirodne svjetlosti ne koristite svjetiljke za uzgoj biljaka.

KAKVE RAZLIČITE VRSTE SVJETLOSTI POSTOJE?

Zamija, banana i sanseverija su biljke koje vole direktnu sunčevu svjetlost 

Izravna sunčeva svjetlost – svjetlo izravno izloženo suncu (dakle, bez prepreka kao što su prozori, sjena od krošnje drveća,…). Pogodno je za biljke koje vole mnogo svjetla i postupno smo ih navikli na izravno svjetlo. Važno je da biljke koje, na primjer, ljeti iznosimo van u vrt ili na balkon, postupno navikavamo na tako jaku svjetlost, jer inače prejaka svjetlost može oštetiti biljku.

Monstere uspjevaju i na izravnoj svjetlosti, ali ju moramo postepeno na to navikavati.

Jaka indirektna svjetlost – to je mjesto obično neposredno ispred prozora. Pogodno je za sve biljke koje vole mnogo jake indirektne svjetlosti.

Snažna sunčeva svjetlost se također može ublažiti zavjesama.

Srednja indirektna svjetlost – mjesto koje je dobro osvijetljeno, ali ne prima izravnu sunčevu svjetlost.

Slaba svjetlost – mjesto koje prima malo prirodne svjetlosti, ali nije potpuno tamno.

KAKO SMJER PROZORA UTJEČE NA SVJETLOST?

Dobro je znati u kojem smjeru prema nebu je usmjeren tvoj prozor, jer to utječe na jačinu sunca.

Usmjeren prema istoku – sunce najjače sija ujutro, prije nego što postane vruće. Prostori okrenuti prema istoku su odlični za većinu biljaka.

Na prozorskoj dasci na zapadnoj strani će nam uspijeti većina biljaka.

Okrenuto prema jugu – sunce je jako veći dio dana, posebno u podne. Većini biljaka svjetlost uz prozor može biti prejaka, osobito ljeti.

(Izvor: blog.leonandgeorge.com)

Okrenuto prema zapadu – sunce je popodne, poznato po tome da je popodnevno sunce najjače. Prostorije okrenute prema zapadu su odlične za većinu biljaka koje vole puno svjetla.

Okrenuto prema sjeveru – tokom dana ima malo sunčeve svjetlosti i sunce nije jako. Prostorije okrenute prema sjeveru mogu biti preosvijetljene za mnoge biljke, ali biljke poput zmijinog jezika, paukove biljke i paprati će uspijevati na ovom mjestu.

(Izvor: blog.leonandgeorge.com)

KAKO SE SVJETLOST MIJENJA S GODIŠNJIM DOBIMA?

Sunčeva svjetlost je najjača ljeti. Ljetno direktno svjetlo će većini biljaka biti prejako. Zimi su dani kraći, a sunčeva svjetlost slabija. Dobro je premjestiti biljke bliže prozoru (bez propuha) kako bi dobile više sunčeve svjetlosti ili kao zamjenu koristiti svjetla za uzgoj biljaka (grow lights).

Kada je sunce slabije, biljke premještamo bliže prozoru.