Kako se brinuti za biljke mesožderke

Biljke mesožderke fascinantne su zbog svojih raznolikih zamki kojima privlače i hvataju kukce. Posebno su zanimljive za mališane, jer mogu pokrenuti brzo zatvaranje zamke i izgledaju pomalo “svemirski”. No, njihova jedinstvenost često izaziva glavobolje, pa ćemo se danas pozabaviti pravilnom njegom ovih posebnih biljaka.

Ukratko o biljkama mesožderkama

Biljke mesožderke su biljke koje zamkama različitih oblika privlače i hvataju kukce i manje životinje. Svoj plijen probavljaju izlučujući posebne probavne sokove koji im omogućuju laku apsorpciju svih hranjivih tvari. To im omogućuje da rastu u tlu vrlo siromašnom hranjivim tvarima gdje većina biljaka ne bi preživjela. Ove biljke nalaze se po cijelom svijetu osim Antarktike, s najviše vrsta u Sjevernoj Americi, jugoistočnoj Aziji i Australiji.

Glavni rodovi biljaka mesožderki

Sarracenia

Mesožderke iz roda Sarracenia, koji potječu iz Sjeverne Amerike, karakteriziraju vrčeve zamke različitih oblika i boja. Svoj plijen privlače bojom zamki i uz pomoć lučenja nektara, koji se nakuplja na “usnama” čašastih listova. Klizno postolje na rubu vrča uzrokuje da kukci padaju unutra, gdje ih biljka probavlja uz pomoć enzima.

Klopke biljaka mesožderki iz roda Sarracenia. Izvor: Džungla Plants

Dionea

Biljke mesožderke iz roda Dionea smatraju se najprepoznatljivijim pripadnicima biljaka mesožderki. Poput mesožderki iz roda Sarracenia, one su porijeklom iz Sjeverne Amerike. Najprepoznatljivije su po usnom aparatu nalik na usta koji je osjetljiv na dodir. Zamke otkrivaju dodirom sitnih dlačica koje se nalaze na površini zamke i vidljive su čak i golim okom.

Zamke biljke Dionaea muscipula. Izvor: Džungla Plants

Kada kukac dotakne dlačice, biljka otkriva prisutnost plijena i brzo zatvara zamke. Bijeg sprječavaju zupci na rubu zamke kroz koje se mogu provući samo vrlo mali kukci. U tom slučaju biljka izbjegava trošenje energije na premalo plijena i nakon nekog vremena opet otvara svoju zamku. Ona se može otvoriti samo dva do tri puta prije nego što pocrni i umre.

Nepenthes

Mesožderke iz roda Nepenthes potječu iz tropskih krajeva, zbog čega se nazivaju i tropskim vrčevima. Ima ih u južnoj Aziji, Indoneziji, Maleziji, Filipinima, Madagaskaru, Šri Lanki i Indiji, a najrazličitije vrste nalaze se na otocima Borneo, Sumatra i Filipinima. Na vrhu listova imaju klopke u obliku šalice, a plijen privlače izlučivanjem nektara koji služi i za probavu.

Zamke nekih vrsta također mogu uhvatiti manje životinje, posebno žabe, guštere, ptice i male sisavce. Izvor: Džungla Plants

Drosera

Mesožderke rosike pripadaju rodu Drosera, a smatraju se najvećim rodom biljaka mesožderki koji se nalazi na svim kontinentima svijeta, izuzev Antarktike.

Ime rosika dobile su po sitnim kapljicama nektara koje im se skupljaju na “dlakama lista”. Izvor: Džungla Plants

Nektar privlači, hvata i probavlja plijen, posebno manje kukce. Kada otkriju plijen, brzo miču dlake kako bi ga što više zagrlile i onemogućile bijeg. Zanimljivo je da se od njezinih sokova često prave prirodni lijekovi, posebice homeopatske kuglice i kapi za ublažavanje kašlja i upale dišnih puteva.

Pinguicula

Poznate i kao tustike, biljke su mesožderke iz roda Pingucula. Uglavnom rastu na sjevernoj hemisferi, ali nekih ima i u Meksiku, te Srednjoj i Južnoj Americi. Poput biljaka iz roda Drosera, privlače svoj plijen lučenjem ljepljivog nektara koji se skuplja na površini lišća. Pri dodiru s kukcem pojačava se izlučivanje sokova zbog čega ne može pobjeći.

Najpoznatije su po iznimnoj sposobnosti hvatanja mrtvačkih mušica od kojih često boli glava. Izvor: Here…but not

Njega biljaka mesožderki

Svjetlo

Biljke mesožderke trebaju puno izravne i neizravne svjetlosti. Izravna svjetlost kod mesojeda omogućuje da se zamke oboje u razne nijanse ljubičaste, ružičaste i crvene, dok će mjesta s manje izravne svjetlosti ostati zelena. Najprikladnija izravna svjetlost je jutarnja i kasno poslijepodne, kada sunčeve zrake ne mogu spaliti lišće.

Zalijevanje

Biljke mesožderke vole vlažnu zemlju i ne vole isušivanje između dva zalijevanja. Većinu mesoždera najbolje je stalno držati u dubini od jednog inča vode. Izuzetak su ovdje mesožderi iz roda Nepenthes, koji ne bi smjeli stajati u vodi, te se gornja dva centimetra zemlje trebaju se osušiti između dva zalijevanja.

Biljke mesožderke najbolje je staviti u pladanj ili staklenu posudu u kojoj se može redovito pratiti razina vode. Izvor: Džungla Plants

Važno je uvijek koristiti destiliranu vodu ili kišnicu kada zalijevaš mesožderke jer voda iz slavine može naštetiti biljci. Za zalijevanje možeš koristiti i prokuhanu vodu koju prethodno ohladiš. Zimi mesožderke ne bi trebale stajati u vodi, a zemlja bi cijelo vrijeme trebala biti ravnomjerno vlažna.

U slučaju izlijevanja nektara iz vrča, možeš dodati destilirane vode ili kišnice za ¼ sifona i spriječiti njegovo isušivanje. Izvor: Džungla Plants

Vlažnost i temperatura

Mesožderke trebaju barem prosječnu, po mogućnosti visoku vlažnost. U slučaju niske vlažnosti zraka, mogu usporiti rast i postojeće zamke počinju umrijeti. Svim biljkama mesožderkama najbolje odgovaraju temperature između 16 i 27 °C.

Gnojidba i prihranjivanje

Mesojedima nije potrebna gnojidba jer sve potrebne hranjive tvari dobivaju od uhvaćenih kukaca i životinja. Gnojidba im može čak i naškoditi jer obično rastu u tlu siromašnom hranjivima i nisu naviknute na veću koncentraciju hranjiva u zemlji. Jedine mesožderke biljke koje trebaju gnojidbu su mesožderke iz roda Nepenthes, koje gnojimo tako da gnojivo za orhideje razrijedimo s destiliranom vodom u omjeru 1:10 i smjesu zatim ulijemo u vrčaste zamke.

Oštećenja kao posljedica oplodnje mesoždera iz roda Nepenthes. Izvor:  r/SavageGarden

Također nema potrebe za dodatnim hranjenjem, jer biljke mesožderke ulove dovoljno da prežive čak i u zatvorenom prostoru. Stoga ne bacaj mrtve kukce u zamke mesodžerke, a također ne diraj njihove zamke koje su vrlo osjetljive i mogu uginuti ako ih stalno dodiruješ.

Zamke koje su često nadražene mogu se s vremenom prestati zatvarati ili potpuno umrijeti. Izvor: Džungla Plants

Presađivanje i zemlja

Biljke mesožderke potrebno je s vremena na vrijeme presaditi u svježu zemlju. Oni će to pokazati sljedećim znakovima:

• Nestabilna i blijeda biljka koja više ne raste;
• Korijenje viri kroz drenažne rupe na dnu lonca;
• Zeleni dio biljke postaje težak i lako pada;
• Tijekom zalijevanja voda brzo teče preko posude bez vlaženja zemlje.

Prilikom presađivanja važno je koristiti zemlju za mesožderke, jer normalna zemlja za tropske biljke može sadržavati previše hranjivih tvari. Preporučujemo Džunglinu mješavinu zemlje za biljke mesožderke. Naša mješavina zemlje najprikladnija je za mesojede iz roda Dionea i Sarracenia, ali je također pogodna za većinu zvijeri iz roda Drosera i Nepenthes. Za mesojede iz roda Nephentes najbolje je dodati još jednu trećinu kore. Zemlja nije pogodna za mesoždere iz roda Pinguicula. Za njih možeš sam/a miješati mješavinu zemlje tako da na svake dvije mjerice treseta dodaš jednu mjericu pijeska i jednu mjericu perlita. Također možeš koristiti kokosov treset, pod uvjetom da ga prije upotrebe temeljito opereš kako bi uklonio/la soli koje su prirodno prisutne u njemu.

Zimovanje

Većina biljaka mesožderki treba zimsko razdoblje mirovanja u prostoriji s nižim temperaturama. Ako nema vremena za odmor, može se iscrpiti i umrijeti. Početak razdoblja mirovanja označava brže odumiranje klopki i usporen rast. Do ranog proljeća stavite biljku na hladnije mjesto gdje prima malo ili nimalo svjetla. Evo nekoliko savjeta za uspješno prezimljavanje mesožderki:

• Temperatura u prostoriji tijekom zimovanja treba biti između 4 i 7 °C
• Potpuna odsutnost svjetla neće biti štetna za mesožderku tijekom faze mirovanja, sve dok je temperatura u prostoriji ispod 7 °C
• Mesožderka treba uvijek imati vlažnu, ali ne mokru zemlju. Zimi je nemoj ostavljati u vodi!
• Ako primijetiš plijesan na biljci i/ili zemlji, ukloni pljesnive dijelove i tretiraj biljku sa BIO fungicidom.
• Ako nemaš na raspolaganju hladno mjesto, svoju mesožderku možeš staviti i u hladnjak. Prije toga ju zatvori u prozirnu vrećicu i pazi da je ne zaboraviš zaliti.

Početkom proljeća svoju mesožderku postupno premjesti na toplije i svjetlije mjesto. Za početak je možeš staviti u tamniju kupaonicu ili hodnik, a nakon otprilike dva tjedna premjestiti je na svjetlije mjesto.

Uobičajeni problemi

Viseći i tanki listovi ili zamke čudnog oblika

Najčešće se događa kada biljka ne dobije dovoljno svjetla. U tom slučaju, najbolje je premjestiti biljku na svjetlije mjesto gdje također dobiva malo jutarnje i kasno poslijepodnevne izravne svjetlosti.

Primjer gdje Sarracenia ne prima dovoljno svjetla. Izvor: Greg app, korisnik @PlantedApart

Mrtvačke mušice u zemlji

Biljke mesožderke imaju tendenciju razvijanja mrtvačkih muha u svom tlu zbog stalno vlažnog tla. Ako se jako razmnože, ličinke mogu oštetiti korijenje. Možeš ih spriječiti da se izlegnu posipanjem zemlje 5 mm debelim slojem grubog hortikulturnog pijeska.

Umiranje zamki

Smrt zamki normalan je dio rasta, jer na taj način biljka preusmjerava svoju energiju na rast novih zamki. Mrtve zamke mogu se odrezati sterilnim škarama. Ako primijetiš da zamke u velikoj mjeri odumiru, smrt može biti uzrokovana i presuhim zrakom ili dugim razdobljima bez zalijevanja. Također, zamke počinju umirati brže kada biljka prijeđe u razdoblje mirovanja.

Zamka odumire tijekom tranzicije u fazu mirovanja. Izvor: Tom’s carnivores

Štetočine

Osim dosadnih mušica, mesožderi često razviju lisne uši i crvene paukove grinje. Stoga biljku drži pod nazorom  i posebnu pozornost obrati na svijetle točkice na lišću, sitnu paučinu i odumiranje novih listova. Važno je pravilno identificirati štetnike i tretirati ih učinkovitim sredstvom. Za većinu štetnika najučinkovitiji insekticid je Strike, a za grinje preporučujemo Substral BIO Forte. Sve trenutno dostupne insekticide možeš pronaći na poveznici ispod.

Nadamo se da ti je ovaj blog dao mnogo korisnih informacija koje će ti pomoći u brizi o svojoj mesožderki. Obećavamo da će ne samo preživjeti, nego i napredovati kao lude ako budeš slijedio/la barem većinu naših savjeta.

Neka raste! 🌱